Europska komisija sljedeći tjedan uvodi protumjere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminija i čelika. Odgovor na uvođenje carina na automobile i uzajamne carine od 20 posto na velik broj proizvoda uslijedit će nakon analize i konzultacija s državama članicama.

Komisija je najavila proporcionalan odgovor do 26 milijardi eura, što odgovara gospodarskom opsegu američkih carina. Istodobno će se paziti da sve protumjere budu što bolnije za SAD, a da istovremeno prouzroče što manje štete Europi, odnosno da se uvedu carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.

“Nećemo uvoditi carine na proizvode koje ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine, primjerice, na kavu ili banane, koje uopće ne proizvode,” rekao je neimenovani predstavnik Komisije. Dodao je kako Europljani imaju alternative, primjerice za motocikle “Harley Davidson”, traperice “Levis” ili soju.

O odluci se odlučuje na prijedlog Komisije u okviru komitološkog postupka, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako joj se ne usprotivi kvalificirana većina (55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU). Ako nema kvalificirane većine za ili protiv prijedloga, Komisija može sama donijeti odluku.

Do sredine prošlog tjedna Komisija se savjetovala s državama članicama o protumjerama na američke carine na čelik i aluminij, a očekuje se da će odluka biti donesena u srijedu i stupiti na snagu 15. travnja.

Odluka o carinama od 25 posto na uvoz aluminija i čelika u SAD iz cijelog svijeta na snazi je od 12. ožujka, te 25 posto za sve automobile i auto dijelove koji nisu proizvedeni u SAD-u od 3. travnja.

Što se tiče protumjera na američke carine na automobile i auto dijelove te uzajamnih carina od 20 posto, Komisija ističe da neće žuriti, da želi sve detaljno analizirati. Komisija ne želi reći koje bi mjere mogla poduzeti i naglašava da je “sve na stolu”.

“Sve su opcije na stolu i ne želimo nagađati što ćemo učiniti,” rekao je novinarima visoki dužnosnik Komisije koji je želio ostati anoniman.

Dana 2. travnja američki predsjednik Donald Trump najavio je uzajamne carine, minimalno 10 posto za sve, pa čak i više carine za oko 60 zemalja, koje će stupiti na snagu od srijede, 9. travnja. Uveo je carine od 20 posto za Europsku uniju i 34 posto za Kinu, ali i 33 posto za Makedoniju.

Prema prvim procjenama Komisije, uzajamne carine od 20 posto odnose se na oko 290 milijardi eura europskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donijelo prihod od 58 milijardi eura. Na automobile i auto dijelove koje EU izvozi u vrijednosti od oko 66 milijardi eura, prihod od carine od 25 posto iznosio bi 16,5 milijardi eura, dok bi na izvoz aluminija i čelika u iznosu od 26 milijardi eura prihod od carine iznosio 6,5 milijardi eura.

Ukupno se dodatne američke carine odnose na robu vrijednu oko 380 milijardi eura, što je oko 70 posto ukupnog izvoza EU u SAD. Time bi Sjedinjene Američke Države ostvarile prihod od carina od 81 milijarde eura godišnje, umjesto sadašnjih 7 milijardi. No, zbroj od oko 80 milijardi mogao bi se postići samo ako bi obujam trgovine ostao isti, što nije logično očekivati jer se obujam trgovine smanjuje s carinskim barijerama.

Ostaje nejasno hoće li najavljene carine ostati trajne ili su dio taktike za ostvarivanje ustupaka. Trump je rekao da će mu carine dati “veliku pregovaračku moć.”

Komisija ima isključivu nadležnost nad vanjskom trgovinom i države članice ne mogu izravno pregovarati s Trumpovom administracijom. Istodobno, mora se paziti da se teret protumjera ravnomjerno raspodijeli, jer nisu sve članice jednako ovisne o trgovini s američkim tržištem.