Osnovno javno tužiteljstvo Skoplje objavilo je danas da pokreće postupak protiv ukupno 43 osobe koje su, putem različitih radnji računalne prijevare, krivotvorenja isprava i zlouporabe osobnih podataka, sudjelovale u višestrukim prijevarama građana s “brzim kreditima”.
Za četvero osumnjičenih, uključujući službenika Fonda za zdravstveno osiguranje, pokrenuta je istraga za kaznena djela – Krivotvorenje isprave iz članka 378., Zlouporaba osobnih podataka iz članka 149., Računalna prijevara iz članka 251-b Kaznenog zakona, dok su ostali uključeni u postupak s pojedinačnim radnjama pomaganja i poticanja u svakom od slučajeva pojedinačno.
Protiv trojice osumnjičenih bit će predložen pritvor, dok se četvrti već nalazi u pritvoru zbog drugog kaznenog djela. Ilegalno stečena imovinska korist od svih ovih radnji prelazi ukupno tri milijuna denara.
Sumnja se da su neki od osumnjičenih krivotvorili podatke o zaposlenju nezaposlenih osoba, prikazujući ih kao zaposlene i kreditno sposobne, te su na temelju tih podataka izvlačili novac od kreditnih tvrtki, koji je potom bio nenaplativ. Službenik zaposlen u Fondu za zdravstveno osiguranje Republike Sjeverne Makedonije im je u tome pomagao stavljajući im na raspolaganje sredstva, odnosno EZBO broj, koji je prethodno pribavio putem svog računala iz elektroničkog sustava Fonda.
Tijekom prethodne istrage, tužiteljstvo je, u koordinaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova-SVR Skoplje, osiguralo opsežne dokaze da su, počevši od srpnja 2022., koristeći različite načine izvršenja, osumnjičenici namjerno poduzimali vremenski povezane radnje koje predstavljaju višestruke realizacije istih djela. Pri tome su koristili iste trajne odnose, iste prilike i slične okolnosti, a njihov krajnji cilj bio je pribaviti sebi imovinsku korist.
Neki od osumnjičenih su, suprotno uvjetima utvrđenim zakonom i bez pristanka građana, koristili tuđe osobne podatke, izrađivali lažne javne isprave i preinačavali prave javne isprave s namjerom da takve isprave koriste kao prave. Unošenjem lažnih podataka u informacijske sustave desetak različitih tvrtki za “brze kredite”, kao i krivotvorenjem elektroničkih potpisa, bez znanja oštećenih, podizali su kredite na njihovo ime, stvarajući obvezu osobama da vrate navodno posuđena sredstva. Osobe su koristile te lažne podatke za podizanje nekoliko kredita od različitih tvrtki u jednom danu, čime su ostvarivale značajnu financijsku korist. Zatim su podizali novac s računa i uglavnom ga davali osumnjičenim organizatorima takvih prijevara.