Volodimir Zelenski, kojeg je Donald Trump nazvao “najboljim trgovcem u povijesti” zbog pomoći koju su Sjedinjene Države dale Ukrajini, suočava se s novim izazovima u odnosima sa Zapadom, posebno s obzirom na potencijalni drugi mandat Donalda Trumpa. Njegova transformacija od televizijskog komičara do ratnog predsjednika bila je ključna za ukrajinsku borbu, no sada se postavlja pitanje hoće li se morati ponovno transformirati, usred promjena u političkoj klimi i sve većeg pritiska za mir.

Nakon neuspjele ukrajinske protuofenzive u ljeto 2023., utjecajni republikanci u SAD-u sve su više preispitivali opravdanost pružanja potpore Kijevu, a neki smatraju da je Zelenski djelomično odgovoran zbog stalnog traženja pomoći od partnera.

Zelenski je u početku postigao uspjeh lobirajući za potporu Zapada, posebice zahvaljujući snažnoj poruci i osobnoj povezanosti s europskim saveznicima, no s vremenom, bez novih uspjeha, ta se poruka počela iscrpljivati. Njegova odluka da prisustvuje sigurnosnoj konferenciji u Münchenu dva tjedna prije invazije bila je ključna jer je “podršku Ukrajini učinila osobnom za one koji su prisustvovali uživo”.

Nakon sastanka s Trumpom u Trump Toweru i kasnije u Ovalnom uredu, postalo je jasno da između njih postoji nedostatak kemije i rastuće tenzije, a verbalni sukobi su se intenzivirali, što dodatno komplicira situaciju. Zelenski je optužio Trumpa da ne zna “kako zapravo okončati rat”, dok je Trump Zelenskog optužio da je pokrenuo rat i nazvao ga diktatorom.

Pitanje je hoće li se Zelenski, koji je imao toliko moći kod kuće i bio toliko utjecajan u inozemstvu, podvrgnuti još jednoj velikoj transformaciji, prebacujući svoj fokus na diplomaciju u Trumpovoj eri, ili će odlučiti da je najbolje popustiti što je manje moguće. U svakom slučaju, Ukrajina se smatra slabijom stranom u odnosu na američku administraciju i Kremlj, što dodatno otežava pregovore.