Europska komisija sljedeći će tjedan uvesti protumjere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminija i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i recipročne carine od 20 posto na velik broj proizvoda uslijediti nakon analize i konzultacija s državama članicama.

Komisija naglašava kako će paziti da sve protumjere budu što bolnije za SAD, a istovremeno da donesu što manje štete Europi, odnosno da se uvedu carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.

Prema prvim procjenama Komisije, recipročne carine od 20 posto odnose se na oko 290 milijardi eura europskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donijelo prihod od 58 milijardi eura. Na automobile i autodijelove koje EU izvozi u iznosu od oko 66 milijardi eura, prihod od carine od 25 posto iznosio bi 16,5 milijardi eura, dok bi na izvoz aluminija i čelika u iznosu od 26 milijardi eura, prihod od carine iznosio 6,5 milijardi eura.

Odluka o carinama od 25 posto na uvoz aluminija i čelika u SAD iz cijelog svijeta na snazi je od 12. ožujka, a 25 posto za sve automobile i autodijelove koji se ne proizvode u SAD-u od 3. travnja. Američki predsjednik Donald Trump najavio je 2. travnja recipročne carine, minimalno 10 posto za sve, pa i više carine za oko 60 zemalja, koje će stupiti na snagu od srijede, 9. travnja. Uveo je carine od 20 posto za Europsku uniju i 34 posto za Kinu, ali i 33 posto za Makedoniju.

Nije jasno hoće li najavljene carine ostati trajne ili su dio taktike za dobivanje ustupaka. Trump je rekao da će mu carine dati “veliku pregovaračku moć”.

Komisija je do sredine prošlog tjedna konzultirala države članice o protumjerama na američke carine na čelik i aluminij, a odluka se očekuje u srijedu i stupit će na snagu 15. travnja. Odluka se donosi na prijedlog Komisije u okviru komitološkog postupka, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako joj se ne usprotivi kvalificirana većina (55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU). U slučaju da nema kvalificirane većine za ili protiv prijedloga, Komisija može samostalno donijeti odluku. Komisija je najavila proporcionalni odgovor do 26 milijardi eura, što odgovara gospodarskom opsegu američkih carina.

Što se tiče protumjera na američke carine na automobile i autodijelove i recipročne carine od 20 posto, Komisija ističe da neće žuriti, da želi sve detaljno analizirati. Komisija ne želi reći koje bi mjere mogla poduzeti i naglašava da je “sve na stolu”.

“Sve su opcije na stolu i ne želimo nagađati što ćemo učiniti”, rekao je novinarima visoki dužnosnik Komisije koji je želio ostati anoniman.

“Nećemo uvoditi carine na proizvode koje ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine, primjerice, na kavu ili banane, koje uopće ne proizvode”, rekao je neimenovani predstavnik Komisije. Dodao je da Europljani imaju alternative, primjerice za motocikle “Harley Davidson”, traperice “Levis” ili soju.

Ukupno, dodatne američke carine odnose se na robu vrijednu oko 380 milijardi eura, što je oko 70 posto ukupnog izvoza EU u SAD. S time bi Sjedinjene Države ostvarile carinski prihod od 81 milijardu eura godišnje, umjesto sadašnjih 7 milijardi eura. No, iznos od oko 80 milijardi mogao bi se dostići samo ako bi obujam trgovine ostao isti, što nije logično očekivati jer se s tarifnim barijerama smanjuje obujam trgovine.

Komisija ima isključivu nadležnost nad vanjskom trgovinom i države članice ne mogu izravno pregovarati s Trumpovom administracijom. Istodobno, mora se paziti da se teret protumjera ravnomjerno rasporedi, jer nisu sve članice jednako ovisne o trgovini s američkim tržištem.