Ustavni sud poništio je članke 17. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, potvrđujući time kršenja materijalne i formalne prirode. Odluka, donesena većinom glasova, izaziva potrebu za hitnom reakcijom zakonodavca kako bi se popunila pravna praznina.

Predsjednik Ustavnog suda, Darko Kostadinovski, izjavio je da je ova odluka donesena zbog povrede političkog pluralizma, temeljnog načela ustavnog poretka. Prema njegovim riječima, ukinuti članci narušili su mogućnost efikasnog izražavanja političke misli od strane svih građana, a ne samo političkih stranaka.

Kostadinovski je naglasio da su izmjene Izbornog zakona, umjesto da budu tehničke, bile suštinske prirode i da su utjecale na prava građana kao izbornih subjekata. Ove promjene, koje su se odnosile na uvjete pod kojima građani mogu predlagati kandidacijske liste, usvojene su po skraćenom postupku, bez transparentnosti i javne rasprave, neposredno pred izbore.

Sud je ocijenio da je ovakav postupak ostavio dojam da su izmjene Zakona prvenstveno namijenjene političkim strankama, s ciljem smanjenja broja nezavisnih kandidata u izbornoj utrci.

S obzirom da je riječ o ukidajućoj, a ne poništavajućoj odluci, vraća se na snagu prethodni pravni propis. Zakonodavac je dužan što prije popuniti pravnu prazninu nastalu ovom odlukom, jer bi svako odugovlačenje značilo dodatno kršenje sloboda i prava građana te ozbiljnu povredu političkog pluralizma.

Na pitanje hoće li ova odluka dovesti u pitanje prethodne izbore, Kostadinovski je odgovorio da to nije moguće, jer odluka ima budući učinak (pro futuro) i vrijedi od dana objave u Narodnim novinama.

Ukoliko Sabor ne regulira ovo pitanje, dolazi do ozbiljne povrede ljudskih sloboda i prava te povrede političkog pluralizma. U ovom trenutku, ne postoji pravni propis koji određuje uvjete pod kojima nezavisni građani mogu sudjelovati na izborima. Stoga je Sabor obvezan hitno pristupiti reguliranju ove situacije i uzeti u obzir sve stavove Ustavnog suda.