Nemački mediji objavili su da bi pravilo za Zapadni Balkan, koje omogućava radnicima iz nekoliko balkanskih zemalja da dođu u Nemačku, moglo biti značajno ograničeno pod novom vladom.

Prema medijima, ova posebna regulativa omogućava ljudima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije da rade u Nemačkoj bez problema, bez obzira na stručno obrazovanje ili kvalifikacije, uz ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad i zapošljavanje.

Uvedeno 2015. godine kako bi se smanjio broj zahteva za azil, pravilo je omogućilo regularan pristup tržištu rada, što je rezultiralo značajnim smanjenjem broja zahteva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana. Migranti često rade u medicinskom i građevinskom sektoru, restoranima i hotelima.

U 2024. godini, vlada Olafa Scholza ne samo da je produžila pravilo, već je i povećala kvotu za izdavanje radnih viza sa 25.000 na 50.000 godišnje. Međutim, u dokumentu radne grupe za radna i socijalna pitanja nove vlade, koju će gotovo sigurno predvoditi Hrišćansko-demokratska unija (CDU) Friedricha Merza, nije pronađena nijedna reč o regulativi za Zapadni Balkan.

Ekonomski stručnjak Herbert Brücker smatra da ukidanje ovog pravila ne bi bila dobra ideja, jer se radnici sa Zapadnog Balkana „veoma dobro snalaze na tržištu rada“, postižu bolje rezultate od bilo koje druge imigrantske grupe, a oko 95 odsto njih ostaje zaposleno tri do četiri godine nakon dolaska u Nemačku.

Politički naučnik Holger Kolb, međutim, podržava smanjenje kvota za Zapadni Balkan, verujući da poreklo ne bi trebalo da bude važno u migraciji radne snage, već bi se trebalo fokusirati na sposobnosti pojedinaca.