Uoči obeležavanja Međunarodnog dana mladih 12. avgusta, udruženje Hera upozorava da mladi u zemlji i dalje žive u realnosti ispunjenoj sistemskim izazovima, ograničenim mogućnostima i neizvesnom budućnošću. Oni ukazuju na visoku stopu nezaposlenosti, loš kvalitet obrazovanja, nedostatak zdravstvenih usluga prilagođenih mladima, slabu institucionalnu podršku i nedostatak sigurnih javnih prostora, kao i korupciju, što primorava mlade da traže perspektivu van svoje zemlje.
Prema zvaničnim podacima, 23,7 odsto mladih uzrasta od 15 do 29 godina su NEET – niti se školuju, niti su zaposleni, niti su na obuci, što je daleko iznad evropskog proseka i ozbiljan signal sistemskog zanemarivanja ove generacije. Podaci iz najnovije Nacionalne strategije za mlade 2023–2027 ukazuju da se mladi u zemlji suočavaju sa ograničenim pristupom uslugama, niskim nivoom učešća u javnom životu i nepoverenjem u institucije. Više od dve trećine mladih smatra da nisu adekvatno uključeni u proces donošenja odluka, a čak 70% mladih nije zainteresovano za politiku.
Studija o socio-političkom učešću mladih u Severnoj Makedoniji potvrđuje da polovina mladih (51,4%) smatra da vlasti uopšte ne brinu o njihovim potrebama i problemima, a samo 1,1% veruje da vlasti u potpunosti brinu o njihovim potrebama i problemima. Tri četvrtine mladih (73,7%) nije bilo uključeno niti konsultovano od strane lokalnih ili nacionalnih institucija u donošenju odluka. Zabrinjava i činjenica da 74,4 odsto mladih ne pripada nijednoj organizaciji ili drugom obliku organizovanja.
Uprkos činjenici da je Zakon o učešću mladih i omladinskim politikama na snazi od 2020. godine, njegova primena na lokalnom nivou je minimalna – samo je 19 opština formiralo lokalni omladinski savet, a lokalne strategije za mlade usvojene su u samo 7 opština. U međuvremenu, veliki broj mladih se suočava sa nedostatkom javnih prostora, kulturnom izolacijom i nedostatkom neformalnog obrazovanja i mentorstva.
Situacija sa mentalnim zdravljem je podjednako alarmantna – čak 64 odsto devojčica uzrasta 15 godina oseća dve ili više psihosomatskih tegoba jednom nedeljno, a čak 53 odsto iste grupe ima depresivno raspoloženje. Nasilje je takođe u porastu. Potrebni su programi za promociju mentalnog zdravlja dece i mladih.
„Uoči predstojećih lokalnih izbora, koristimo ovaj dan kao poziv svim kandidatima za gradonačelnike i odbornike da svoje izborne programe pripreme u konsultaciji i dijalogu direktno sa mladima. Tražimo konkretne korake za poboljšanje uslova života mladih, a ne deklarativnu podršku“, poručuju iz Here.
Udruženje predlaže uspostavljanje funkcionalnih omladinskih saveta u svakoj opštini sa jasnom nadležnošću i transparentnom procedurom izbora, kao i realan uticaj na lokalne politike i budžete. Oni zahtevaju uvođenje posebne budžetske stavke za politike za mlade i direktno učešće mladih u kreiranju i nadzoru trošenja.
Pored toga, Hera insistira na obezbeđivanju dostupnih, besplatnih i sigurnih javnih prostora i omladinskih centara, posebno u manjim i ruralnim područjima, kao i podršku zapošljavanju mladih kroz lokalne programe, mentorske habove, inovativne centre i subvencije za mlade preduzetnike.
Udruženje takođe predlaže uvođenje lokalnih službi za mentalno zdravlje, sa psiholozima, socijalnim radnicima i mobilnim timovima dostupnim za mlade, kao i podsticanje saradnje sa omladinskim organizacijama za neformalno obrazovanje i kulturne programe. Mladi bi takođe trebalo da budu uključeni u pripremu i implementaciju svih lokalnih razvojnih strategija.
Dodaje se da se odlazak mladih iz zemlje neće rešiti kampanjama i pozivima na patriotizam i rađanje dece. To će se rešiti konkretnim, merljivim i dugoročnim ulaganjima u njihov potencijal i uslove života.
Lokalna samouprava je prva linija kontakta sa mladima u zemlji i tu bi trebalo da počne stvarna promena.
Oni pozivaju institucije, političare, medije i civilno društvo da se prema mladima odnose ne kao prema marginalnoj grupi za izveštavanje, već kao prema ravnopravnim partnerima u donošenju odluka i kreiranju budućnosti.